Zdrava, balansirana ishrana bazira se pravilnom unosu svih makronutrijenata (ugljikohidrata, proteina, masti) i mikronutrijenata, sa naglaskom na umjerenost i raznovrsnost namirnica. Unos različitih vrsta hrane iz svih grupa, kao što su voće, povrće, žitarice, mliječni proizvodi, meso, riba, jaja, mahunarke i orašasti plodovi osiguravaju da organizam dobije sve potrebne hranjive materije. Važno je da se ne zanemari ni unos dovoljne količine vode, hidratacija organizma je ključna za optimalno funkcioniranje organizma.

Priču o makronutrijentima počet ćemo od masti.

Masti su esencijalni dio balansirane ishrane ali je važno napraviti razliku između nezasićenih (zdravih) i zasićenih (nezdravih masti). Zasićene masti, prisutne u mesu i mliječnim proizvodima, mogu povećati nivo LDL (“lošeg“) holesterola u krvi, koji je faktor rizika za razvoj bolesti srca kao i njihovih komplikacija. Preporučuje se umjeren unos zasićenih masti sa posebnim akcentom na ograničavanje trans-masti, prisutnih u prženoj hrani i industrijski proizvedenim pekarskim proizvodima. Sa druge strane, unos nezasićenih masti koje se nalaze u ribi, orašastim plodovima i biljnim uljima poput maslinovog ulja, mogu pomoći u smanjenju rizika od nastanka srčanih bolesti, kao i razvoja komplikacija.

Druga grupa namirnica koje čine balansiranu ishranu su proteini. Oni su ključni za izgradnju i održavanje mišićne mase, uključujući i srčani mišić. Visokokvalitetni proteini nalaze se u ribi, bijelom mesu, mahunarkama i orašastim plodovima. Unos navedenih namirnica preporučuje se zbog njihovih pozitivnih efekata na zdravlje srca i krvnih sudova. Riblji proteini, posebno iz masnih riba (kao što su npr. losos, sardine) bogati su omega-3 masnim kiselinama. Omega-3 masne kiseline su važna komponenta ishrane zbog mnoštva svojih pozitivnih efekata na zdravlja srca i krvnih sudova, o čemu ćete detaljnije čitati u nekom od sljedećih članaka.

Ugljikohidrati nisu makronutrijent koje je potrebno isključiti iz ishrane u cilju uspostavljanja i očuvanja optimalnog zdravlja srca i krvnih sudova. Naprotiv, igraju veoma važnu ulogu u zdravlju cjelokupnog organizma ali je ključno napraviti ispravan izbor ugljikohidratnih namirnica koje uključujete u svoju ishranu. Cjelovite žitarice, kao što su zob, smeđa riža i kvinoa, bogate su vlaknima i imaju niži glikemijski indeks, što doprinosi regulaciji nivoa šećera u krvi i smanjenju rizika od dijabetesa tipa 2, jednog od značajnih faktora rizika za nastanak i razvoj kardiovaskularnih bolesti. S druge strane, rafinirani ugljikohidrati i šećeri mogu doprinijeti povećanju tjelesne mase, povećanju nivoa triglicerida i nastanku upalnih procesa u tijelu.

Dakle, važno je shvatiti da svaki izbor hrane koji napravimo ima dugoročan uticaj na zdravlje našeg srca. Zdravlje srca na tanjiru nije samo koncept – to je pristup ishrani koji zahtijeva informisanost, planiranje i svjesne izbore. Svaki obrok predstavlja priliku da pozitivno utičemo na naše cjelokupno zdravlje, koristeći hranu kao moćan alat u prevenciji kardiovaskularnih bolesti i unapređenju općeg zdravstvenog stanja organizma.

Ishrana i potreba organizma za različite namirnice mogu se razlikovati u zavisnosti od spola, dobi, nivoa aktivnosti i zdravstvenog stanja. Za personalizirane savjete i preporuke, bez ustručavanja se obratite timu NutriBalans Studija. Naš tim stručnjaka je uvijek spreman da vam pruži podršku i vodič kroz vaš put ka unapređenju zdravlja.

Zahvaljujem vam što pratite ovu seriju članaka i radujem se što ćemo zajedno nastaviti naše putovanje ka boljem razumijevanju važnosti ishrane za zdravlje srca. Do sljedećeg puta, ostanite zainteresovani i posvećeni svom zdravlju!